Nega Kože Zimi

Depositphotos 215848574 xl 2015 copy

Koža predstavlja važnu zaštitnu barijeru, koja se suprotstavlja štetnim uticajima iz spoljašnje sredine. Na površini kože formira se prirodni masni film, koji predstavlja lipidnu barijeru kože. Ovaj masni film sprečava gubitak tečnosti  i štiti kožu od  isušivanja. Tokom zime smanjeno je stvaranje prirodnih masnoća, sa površine tela isparava veća količina tečnosti. Suv i hladan zimski vazduh i vetrovi dodatno oštećuju kožu. Zimi dodatnom isušivanju doprinosi grejanje i suv vazduh u prostorijama. Na taj način površina kože postaje suva, gruba, sklona svrabu i iritaciji, nastanku ekcema.

Tokom zime najvažnija je pravilna nega kože, kako bi se sprečilo njeno isušivanje, ljuspanje i iritacija. Tada se pogoršavaju i sva hronična kožna oboljenja: atopija i seboreja, psorijaza i ekcemi. Zbog velikih temperaturnih razlika, pri prelasku sa hladnog u tople prostorije, na licu se pogoršava crvenilo i rozacea, a prošireni kapilari postaju izrazitiji. Zato je tokom zime  neophodna dodatna terapija i nega pre pogoršanja postojećih oboljenja.

Kakva je nega kože neophodna tokom zime?

Tokom zime se smanjuje produkcija prirodnog lipidnog filma na površini kože. Hladni i vetroviti dani tokom zime je dodatno isušuju, te je neophodna dodatna nega na sledeći način:

  • Hidriranje kože
  • Tuširanje i pranje kože
  • Zaštita kože od sunca
  • Nega kože ruku
  • Nega usana
  • Pilinzi kože
  • Ovlaživači prostorija

Hidriranje kože

Za hidriranje kože tokom zime treba koristiti kreme i balzame koji osim hidrantnih supstanci sadrže ulja i masne kiseline koje su najsličnije prirodnim. Neophodno je obnavljati oštećeni masni lipidni film, koji će sprečiti dalje isparavanje vode. Najbolje je da kreme za negu sadrže masne kiseline, alfa hidroksi kiseline, glicerol, ureu koje imaju veliki kapacitet vezivanja vode. Kreme, na izloženim delovima lica i šaka, treba nanositi više puta u toku dana. Najbolje je hidrirati kožu uveče nakon tuširanja, kao i pre izlaska na hladnoću.

Tuširanje i pranje kože

Za tuširanje se ne smeju koristiti jaki, agresivni, antibakterijski sapuni koji dodatno odmašćuju kožu. Najbolje je za tuširanje koristiti uljane kupke, koje ostavljaju lipidni – masni film na površini ili specijalne formulacije gelova koji su sapuni bez sapuna. Savetuje se tuširanje mlakom vodom, a izbegavati tople i dugotrajne kupke. Nakon tuširanja nanositi hidratantne kreme.

Zaštita kože od sunca

Tokom zime sunčevo zračenje takođe može biti značajno naročito u kombinaciji sa refleksijom od snega, što znatno oštećuje kožu. Preporuka je da se tokom zime koriste kreme sa zaštitnim faktorima najmanje SPF 15, a na planinama SPF 50+ koje štite od UVA i UVB zračenja.

Nega kože ruku

Koža na šakama je tokom zime naročito sklona isušivanju, pucanju i nastanku ekcema. Koža na šakama nema puno lojnih žlezda, a zbog čestog pranja agresivnim sapunima se dodatno oštećuje. Savetuje se nošenje zaštitnih rukavica pri radu sa deterdžentima i drugim dezinficijensima, kao i utopljavanje pri boravku napolju. Za negu šaka koristiti kreme sa dodacima linoleinske kiseline i glicerola.

Nega usana

Usne se često tokom zime suše i pucaju. Savetuje se korišćenje specijalnih balzama za negu usana više puta u toku dana. Uveče se usne neguju nanošenjem debelog sloja Pantenol masti, koji će tokom noći efikasno regenerisati usne, čineći ih hidriranim i svežim.

Pilinzi kože

Pilinzi kože omogućavaju uklanjanje površnog mrtvog sloja ćelija i na taj način efikasnije delovanje hidratantnih krema. Dovoljno je raditi pilinge kože jedanput nedeljno, a izbegavati grube oštre pilinge, losione sa alkoholima koji jako isušuju kožu. Profesionalni pilinzi se mogu povremeno raditi u dermatološkim ordinacijama i to su hemijski pilinzi. Nakon njih koža je hidrirana, podmlađena i bogatija kolagenom i elastinom.                                        

Ovlaživači prostorija

Grejanje u prostorijama sa suvim i toplim vazduhom dodatno oštećuju i isušuju površinu kože i sluzokoža. Ovlaživači vazduha u vidu aerosola, donose više vlažnosti u prostorijama sa centralnim grejanjem.

                                                                             Dr Slađana Cvejić, dermatolog

NOVOSTI / BLOG / INFORMACIJE