Uklanjanje papiloma i fibroma sa kože je jedna od najčešćih intervencija na koži.
Mogu se uklanjati radiotalasima, hirurški, tečnim azotom, isecanjem. Često je pitanje pacijenata da li je uklanjanje papiloma neophodno i da li će se novi pojavljivati ako se redovno ne uklanjaju. Vrlo retko može doći do spontanog otpadanja papiloma, mnogo je češće potrebna mala intervencija.
Šta su papilomi?

Kožni papilomi su meki benigni izraštaji na peteljci, boje kože, bezbolni, različite veličine i broja. Potpuno su dobroćudne prirode, ne šire se i nisu agresivni.
Kako nastaju papilomi
Ne znamo zašto papilomi nastaju. Veruje se da su posledica nadražajnog trenja, uvlačenja kože i poremećaja cirkulacije.
Godinama postoji polemika da li u nastanku mekih fibroma ima udela HPV virus. To nikada nije jasno dokazano kada je koža u pitanju. Mnogo je više radova koji se odnose na sluzokožu.
Zna se da su okidači za nastajanje:
- Gojaznost
- Dijabetes
- Genetska predispozicija
- Starenje
- Metabolički poremećaji sa povećanjem holesterola i triglicerida
- Kardiovaskularna oboljenja
- Povećanje ženskih hormona, trudnoća
Gde se papilomi pojavljuju
Predilekciona mesta za kožne papilome su pregibi, mesta gde se koža tare. Gotovo svaka osoba će tokom života formirati meku bradavicu na vratu, pazuhu, kapcima ili preponi.
Češće se viđaju kod osoba starijih od 40 godina, jednako kod muškaraca i žena. U današnje vreme mogu se videti i kod mlađih osoba, tinejdžera. Veruje se da je to posledica sve češće gojaznosti i dijabeta kod dece. Papilomi koji nastaju na koži nazivaju se i fibromi. Oni tokom života ne mogu preći u malignu formu odnosno ne mogu se iskomplikovati rastom ćelija. Papilomi se mogu naći i na svim sluzokožama gde povećavaju rizik od nastajanja maligniteta.
Koje vrste papiloma postoje?
Papilomi su podeljeni prema veličini na:
- Male, do 2 milimetra veličine
- Srednje, do 5mm veličine
- Velike od, 1cm pa naviše
Iako su izrazito dobroćudne prirode mogu svojom veličinom praviti komplikaciju. Krvni sudovi mekog izraštaja se nalaze u peteljci. Ukoliko dođe do uklještenja peteljke papilom će jako oteći, zacrveneti se i početi da boli. Tada je neophodno uklanjanje. Povremeno je potrebno da dermatolog proveri da li se zaista radi o papilomu ili nekoj drugoj izraslini.
Neke nove promene boje kože, bezbolne i bez crvenila mogu zahtevati neodložan dermoskopski pegled, da bi se ustanovilo da li je u pitanju ozbiljniji problem koji zahteva hitno lečenje. Početni bazocelularni epiteliom kao i nepigmentovani melanom mogu u početku ličiti na papilome odnosno fibrome.
Uklanjanje papiloma – Metode

Papilomi se mogu uklanjati:
- Radiotalasima
- CO2 laserom
- Tečnim azotom
- Hirurški
Uklanjanje papiloma radiotalasima je najpreciznije i omogućava najbrže zarastanje. U lokalnoj anesteziji, kremom lli dodavanjem lidokaina iglicom, prekine se peteljka fibroma u bazi ili ako je on mali dodirne se površina fibroma i on ispari. Zaostane manja krasta koja otpadne za nekoliko dana.
Uklanjanje papiloma tečnim azotom je nešto komplikovanije, zahteva često nekoliko dolazaka. Sastoji se iz zamrzavanja baze papiloma i njegovog spontanog otpadanja sa propadanjem peteljke.
Hirurško uklanjanje papiloma vrši se kada je papilom velike baze pa bi ožiljak bio neprihvatljiv.
Mnogo češće se hirurgiji pribegava ako postoji sumnja da bi promena mogla da bude neka druga vrsta tumora. Veličina mekog fibroma koja prevazilazi 5 mm mogla bi biti indikacija za patohistološku analizu, posebno ako pacijent dođe sa upaljenim fibromom i crvenilom oko njegove baze.
Uklanjanje fibroma
Uklanjanje fibroma obično nije neophodno, a često se sprovodi iz estetskih razloga. Ponekad estetski rezultati nisu zadovoljavajući, posebno ako su promene duboko smeštene. Način njihovog uklanjanja zavisi od veličine fibroma. Radiotalasi se koriste kada su promene manje od 5 mm u prečniku dok je kod većih fibroma uklanjanje hirurškim putem. Obe intervencije se obavljaju pod lokalnom anestezijom. Važno je napomenuti da se uzorak uklonjenog fibroma obavezno šalje na patohistološku analizu radi potvrde dijagnoze. Iako je retko, mogu se otkriti atipične ćelije, posebno kod fibroma koji brzo rastu i koji su veći od 1 cm u prečniku. Odluka o uklanjanju fibroma često zavisi od estetskih preferencija pacijenta i eventualnih komplikacija ili nelagodnosti koje fibromi mogu uzrokovati. Važno je da se o ovim opcijama i potencijalnim rizicima razgovara sa iskusnim dermatologom.
Da li postoje komplikacije uklanjanja?
Uklanjanje papiloma ili mekih fibroma najčešće je potpuno bezazleno i prolazi bez ikakvih komplikacija.
Ako se neadekvatno uklanja, shodno veličini ili mestu gde se nalazi može nastati infekcija koja se lako sanira. Ukoliko se veliki papilom uklanja tečnim azotom može nastati vrlo neprijatno krvarenje.
Nikada se ne savetuje motanje konaca oko fibroma, što pacijenti često rade kod kuće, ili isecanje makazama. To može dovesti do bolnog oticanja, infekcije ili krvarenja.
Reference: